sabirna (konvergentna) sočiva
Optička sočiva koja su na sredini deblja nego na krajevima (pod uslovom da je indeks prelamanja sočiva veći od indeksa prelamanja sredine) nazivaju se sabirna (kovergentna) sočiva.
Ako na sabirno sočivo pada snop zraka, koji su paralelni sa optičkom osom, oni će se posle prelamanja seći u jednoj tački - žiži F.
Ako na sabirno sočivo pada snop zraka, koji su paralelni sa optičkom osom, oni će se posle prelamanja seći u jednoj tački - žiži F.
Za konstrukciju lika kod sočiva koriste se karakteristični zraci:
1. Upadni zrak paralelan glavnoj optičkoj osi posle prelamanja prolazi kroz žižu
2. Zrak koji prolazi kroz žižu, posle prelamanja je paralelan glavnoj optičkoj osi
3. Ako upadni zrak prolazi kroz centar sočiva prelomni zrak prolazi bez prelamanja
1. Upadni zrak paralelan glavnoj optičkoj osi posle prelamanja prolazi kroz žižu
2. Zrak koji prolazi kroz žižu, posle prelamanja je paralelan glavnoj optičkoj osi
3. Ako upadni zrak prolazi kroz centar sočiva prelomni zrak prolazi bez prelamanja
U optici se često koristi veličina koja se naziva optička moć sočiva. Ona se definiše kao recipročna vrednost žižne daljine ω=1/f.
Jedinica za optičku moć je dioptrija, oznaka joj je D. Sabirna sočiva imaju pozitinvu optičku moć, a rasipna negativnu.
Jedinica za optičku moć je dioptrija, oznaka joj je D. Sabirna sočiva imaju pozitinvu optičku moć, a rasipna negativnu.