Izdubljena (konkavna) ogledala
Ogledala kod kojih svetlost pada na izdubljenu površinu sfere su konkavna ogledala.
Zraci se o sferno ogledalo odbijaju pod uglom koji je jednak upadnom jer zakon odbijanja važi za svaku površinu, bez obzira da li je ravna ili kriva.
Zraci se o sferno ogledalo odbijaju pod uglom koji je jednak upadnom jer zakon odbijanja važi za svaku površinu, bez obzira da li je ravna ili kriva.
Za konstrukciju likova koriste se karakteristični zraci (4) koji polaze od svetlosne tačke nekog predmeta:
- Zrak koji od predmeta ide paralelno glavnoj optičkoj osi, posle odbijanja prolazi kroz žižu.
- Zrak koji polazi od predmeta i prolazi kroz žižu, posle odbijanja je paralelan glavnoj optičkoj osi.
- Zrak koji ide od predmeta i prolazi kroz centar krivine pada normalno na ogledalo, odbija se od njega u istom pravcu, a suprotnom smeru.
- Zrak koji polazi od predmeta pada u teme ogledala pod nekim uglom, odbija se pod istim tim uglom.
U zavisnosti od položaja predmeta i temena ogledala, lik predmeta može da bude realan ili imaginaran, uvećan ili umanjen, uspravan ili obrnut.
Jednačina konkavnih ogledala glasi:
Zbir recipročnih vrednosti rastojanja predmeta (p) i lika (l) od temena ogledala jednak je recipročnoj vrednosti žižne daljine (f).
Zbir recipročnih vrednosti rastojanja predmeta (p) i lika (l) od temena ogledala jednak je recipročnoj vrednosti žižne daljine (f).
Uvećanje ogledala se defiinše kao odnos veličine lika L i veličine predmeta P.
Uvećanje je jednako odnosu rastojanja lika i rastojanja predmeta od temena ogledala.